Rabac
Smještaj
Check-in & Check-out
Broj gostiju
Odmor u Rapcu - odmor uz more
Kada su prvi izletnici i putopisci stigli u Rabac, sredinom 19. stoljeća, bilo je to malo ribarsko selo pored Labina, a ono što ih je privuklo bila je ugodna klima, netaknuta priroda, duga šljunčana plaža i pogled na kvarnerske otoke. Rabac je od tada krenuo putem kojim se polako ali sigurno pretvorio u moderno turističko središte sa čak petnaestak hotela i apartmanskih naselja. Njegove su osobitosti ostale iste, duga, čista plaža ispred pošumljenog brežuljka, sve u prostoru koji je dovoljno malen da se može obići pješke a dovoljno velik da gostima nudi raznovrsne i zanimljive aktivnosti i mjesta za uživanje. Jedna od prednosti Rapca je i blizina Labina, grada poznatog po svojoj rudarskoj povijesti ali i po umjetnosti i kulturi. Za vrijeme festivala Labin Art Republic cijeli grad vrvi od peformansa, koncerata, izložbi, predstava i uličnih umjetničkih događanja.
The Battiala-Lazzarini Palace - Labin *
Palača Battiala-Lazzarini jedna je od najljepših zgrada u starom gradu Labinu. Sagrađena je krajem 17. stoljeća, a od 1960. godine ovdje djeluje Narodni muzej Labina. Biser Narodnoga muzeja Labina je replika rudarskoga okna, koju vrijedi vidjeti. Uz bogatu zbirku ostalih predmeta, posjet ovom muzeju je neizostavan dio posjeta Labinu.
Gastronomija *
Kruna dobrog odmora su dobro jelo i piće. Rabački turizam svoje ime duguje vrsnom hotelijerskom osoblju, odličnim kuharima i gastronomskim užicima baziranim na hrani ovoga podneblja. Ukusna riba, jastozi, škampi, školjke i drugi plodovi mora tipični su za ovaj kraj, kao i seoska kuhinja u kojoj prevladavaju jela od domaćeg tijesta s raznim mesnim umacima.
Park kulture Dubrova *
Od daleke 1970. godine, svake godine, u kolovozu i rujnu, organizira se Mediteranski kiparski simpozij. Danas je ovaj park mjesto stalne izložbe radova s kiparskih susreta. Svakako vrijedi posjetiti zanimljive parkovne skulpture i interdisciplinarne projekte ovog zaštićenog prostora.
Labin
Na brežuljku iznad Rapca smjestio se je srednjevjekovni Labin čije se staro ime Albona prvi put spominje 285. poslije Krista. Rodni grad Matije Vlačića, reformatora i suradnika Martina Luthera, danas je kulturno i administrativno središte. Rijetko gdje se tako šarmantno spaja bogatstvo arhitekture i kulturno-povijesnih spomenika s brojnim umjetničkim ateljeima i dahom mladosti koja se tu okuplja, posebno uvečer, u brojnim kafićima.
Nakon šetnje uličicama Starog grada, posjetite Gradski muzej s arheološkom i etnološkom zbirkom i modelom rudnika jedinstvenim u ovom dijelu Europe, obiđite memorijalnu zbirku Matije Vlačića Ilirika, zavirite u umjetničke atelijere, uživajte u prekrasnom pogledu s gradske Fortice na Rabac, Cres i okolicu Labina i upustite se u kupovinu po malim, elegantnim trgovinama. Osvježite se na terasi jednog od kafića. To su mjesta gdje svatko sretne svakoga, sklapaju se poslovi, ili se samo neobavezno čavrlja. Mjesto današnjeg slikovitog gradića Labina, smještenog na brdašcu visokom 320 metara, udaljenog svega oko 3 kilometra od mora, bilo je, prema svemu sudeći, nastanjeno još 2000 godina prije Krista. Ostaci jedne od takvih naseobina kasteljera iz brončanog doba, Kunci, nalaze se u neposrednoj blizini Labina. Njegovo staro ime Albona ili Alvona ilirsko je keltskog podrijetla, a izgleda da su ga Kelti osnovali u IV stoljeću prije Krista na mjestu negdašnje gradine, iako neki povjesničari spominju da su to mjesto Iliri utvrdili još u 11. stoljeću prije naše ere. Prema povjesničarima Albona na keltskom jeziku znači 'grad na brdu', odnosno 'visoko naselje'.